Napretkom tehnologije dolazi do olakšavanja svakodnevnog života i upravo je ona oslonac profesionalnog razvoja. Napretkom tehnologije, razvija se i doba informacija što nam pruža široku i olakšanu dostupnost znanju; upravo prava informacija i znanje postižu vrijedan kapital. Stančić, Hrvoje. "Digitalizacija", Arhivski vjesnik, vol. 54 (2001) 394-397. Cilj projekata digitalizacije građe jest otvaranje vrijednih knjižničnih zbirki javnosti kroz prijenos građe u digitalni oblik, osiguranje njihova korištenja putem Interneta te uključivanje digitalnih reprodukcija kulturno-povijesne baštine u obrazovne procese. Uloga knjižnica u procesu komunikacije digitalne kulturne baštine i korisnika sastoji se od kvalitetnog odabira, izrade digitalnih reprodukcija, organizacije njihove obrade, pohrane, dugoročne zaštite i pristupa te poticanju korištenja radi razumijevanja kulturno-povijesne baštine i proizvodnje novog znanja à važnost povezivanja srodnih ustanova poput arhiva, knjižnica i muzeja radi njihova simultanog korištenja mrežom i omogućavanja cjelovita uvida u svjetsku baštinu. Veća propusnost mreže osigurati će i lakše izravno korištenje digitalnih reprodukcija objekata baštine kao i onih preoblikovanih u obrazovne višemedijske pakete dostupne kroz knjižnične kataloge ili aplikacije za učenje na daljinu. Klarin, Sofija. "Pristup digitalnoj baštini" Edupoint, 31. (2005.): 12-16. Digitalizacija omogućuje izradu vjerodostojnih preslika izvornika, a primjenom prikladnih softvera i proizvodnju različitih vrsta korisničkih kopija, npr. slikovnih, tekstovnih ili interaktivnih datoteka, koje su prikladne za pristup, istraživanje ili daljnju kreativnu nadgradnju izvornog sadržaja. Objavljivanjem digitalnih reprodukcija građe na Internetu, proširuje se primarna funkcija dokumenta namijenjenoga istraživanju i obrazovanju jer mrežom dostupne reprodukcije postaju dostupne širokoj javnosti što potiče demokratizaciju pristupa građi.
Pisanje dokumenta Europe 2020;o razvitku Europe u idućem (ovom) desetljeću za povećanje broja radnih mjesta, jačanje tržišta; oslanja se na cjeloživotno iskustvo, razvitak znanosti, inovacija i digitalne ekonomije ( A Digital Agenda for Europe – Digitalni plan za Europu ) te mogućnost korištenja interneta pri poslovnim transakcijama i radnim postupcima- Internet se razvija kao komunikacijski, društveni i rekreacijski medij. Potaknuto je tvaranje europske digitalne knjižnice, koja bi osigurala dostupnost europskoj kulturnoj baštini pohranjenoj u knjižnicama te pristupu do oko dvije i po milijarde svezaka knjiga i časopisa koji se čuvaju u knjižnicama zemalja članica à uspostava portala Europeana. Digitalizacija se zapravo sastoji od dva postupka ( postupka reprodukcije i postupka stavljanja djela na raspolaganje javnosti ). Knjižnice smiju digitalizirati građu iz svojega fonda, ali toj građi mogu osigurati pristup samo na posebnim računalima u svojemu prostoru u svrhu znanstvenog rada ili za privatno korištenje ( zaštićena i digitalizirana građa ne smije bez dopuštenja nositelja prava učiniti dostupnom javnosti na internetu ). Prvi projekti digitalizacije knjižnične građe rađeni su kao obrtnički proizvod: birala se digitalizirana građa s obzirom na format i sadržaj, pazilo se da se biraju slobodna djela, za projekt je osigurana odgovarajuća financijska podrška, cijeli je postupak nadgledan, provjeravana je kvaliteta, digitalni je sadržaj opisan pažljivo biranim metapodacima. Stvaranje tehničkih uvjeta koji će omogućiti bržu i opsežniju digitalizaciju, "mass digitization” ili “large-scale digitization”, što bi se moglo prevesti kao “opsežna digitalizacija”, iako se kod nas često čuje i izraz “masovna digitalizacija” ( 40-50 milijuna stranica godišnje, a sam je postupak digitalizacije djelomično ili u potpunosti automatiziran te ga nije moguće uvijek primijeniti. Europska unija potiče opsežnu digitalizaciju jer je to jedini način da se u dogledno vrijeme bogata kulturna baština Europe učini dostupnom u digitalnom obliku. Opsežna digitalizacija tehnički izvediva i glavna joj je prepreka: dopuštenje nositelja prava, koje onemogućuje primjenu automatiziranog postupka digitalizacije. Horvat, Aleksandra. "Digitalizacija i knjižnice". Vjesnik bibliotekara Hrvatske, vol. 55 (2013): 17-27 Rješenja se najčešće se nude kao različite vrste licencija koje se sklapaju između korisnika, npr., knjižnica i udruga za kolektivno ostvarivanje prava, kao zastupnika nositelja prava te malen broj udruga u Europi je zapravo ovlašten davati dopuštenje za digitalna prava. Prepreka jest prekogranični prijenos zaštićenih sadržaja. Problem djela siročadi rješava se uvođenjem tzv. proširene kolektivne licencije (extended collective licence) te je to rješenje prikladno kad je individualno ostvarivanje autorskih prava nepraktično ili nemoguće ili kad mnogi nositelji prava nisu članovi udruge za kolektivno ostvarivanje prava, à omogućuje udrugama za kolektivno ostvarivanje prava da zastupaju i one nositelje prava koji nisu njihovi članovi; knjižnica kao korisnik slobodno pregovara o dobivanju licencije za digitaliziranju s nekom udrugom za kolektivno ostvarivanje prava, koja bi bila ovlaštena za zastupanje svih autora određene vrste djela. Seiter-Šverko. Dunja, "Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe i projekt 'Hrvatska baština'", Vjesnik bibliotekara Hrvatske, vol. 55 (2012) 2, str 1-15 Četiti su osnovne baštinske djelatnosti: knjižnična djelatnost, muzejska djelatnost, arhivska djelatnost, konzervatorsko - restauratorska djelatnost. Većina knjižnica nije pristupila postupcima digitalizacije, a glavni razlozi su nedostatak opreme za potrebe digitalizacije vrijedne građe, nedostatak financijskih sredstava, nedostatak stručnih djelatnika, neosposobljenost knjižničara za postupke digitalizacije i neosposobljenost po pitanju svih vidova toga posla, potreba za nacionalnom strategijom digitalizacije vrijedne građe, te jedinstven stav NSK i preporuka što digitalizirati. Dunja SEITER-ŠVERKO, "Digitalizacija kulturne baštine u Republici Hrvatskoj: od trenutne situacije prema nacionalnoj strategiji", Vjesnik bibliotekara Hrvatske, vol. 55 (2012) 2, str. 29-40. BIBLIOGRAFIJA:
Horvat, Aleksandra. "Digitalizacija i knjižnice". Vjesnik bibliotekara Hrvatske, vol. 55 (2013): 17-27. Klarin, Sofija. "Pristup digitalnoj baštini" Edupoint, 31. (2005.): 12-16. Seiter-Šverko, Dunja. "Nacionalni program digitalizacije arhivske, knjižnične i muzejske građe i projekt 'Hrvatska baština'", Vjesnik bibliotekara Hrvatske, vol. 55 (2012) 2, str 1-15. Stančić, Hrvoje. "Digitalizacija", Arhivski vjesnik, vol. 54 (2001) 394-397. Slika 1.: Djela siročadi autumnhaynes.blogspot.hr
0 Comments
|
Autori
Martina Carek - 2, godina preddiplomskog studija Povijesti Kategorije
|